Naslov: Ocena kvaliteta plodova vodećih i pratećih sorti jabuke
Autori: Ocena kvaliteta plodova vodećih i pratećih sorti jabuke
Preuzmite: PDF
Rezime: Sorte jabuke se odlikuju različitim kvalitetom plodova što je od presudnog značaja za potrošače prilikom kupovine određene sorte. U ovom radu je ocenjivan kvalitet plodova vodećih i pratećih sorti jabuke, a kvalitet ploda je predstavljen kroz atraktivnost i organoleptičke osobine ploda (hrskavost, sočnost, brašnjavost, aromu i ukus). Uzet je jedan termin za ocenu plodova, početak oktobra, kada su ocenjivači skalom od 1 do 9 ocenili kvalitet plodova sorti Golden Delicious klon Reinders, Granny Smith, Red Chief, Čadel, Jonagored, Melrose, Idared, Fuji, Gala i selekcije NS-5. Na osnovu analize ocenjenih osobina plodova ustanovljene su značajne razlike između sorti. Kod pojedinih sorti ustanovljena je značajna razlika između njihovih ocena za atraktivost i ocena za organoleptičke osobine.
Ključne reči: jabuka, atraktivnost ploda, organoleptičke osobine
Naslov: NASLEĐIVANJE NEKIH OSOBINA F1 POTOMAKA NASTALIH HIBRIDIZACIJOM SORTI ŠLJIVE ‘KYUSTENDILSKA SINYA SLIVA’ I ‘MONFORT’
Autori: Ivan Minev, Micho Balev
Preuzmite: PDF
Rezime: Analiza je izvršena na plodovima F1 potomstva stvorenog ukrštanjem sorti Kyustendilska Sinya Sliva i Monfort. Utvrđivano je vreme prorodevanja i vreme zrenja, kao i masa ploda i koštice. Takođe je ispitivan i kvalitet ploda. Analize su sprovedene na hibridnom potomstvu od 143 sejanca. Sve ispitane osobine su široko varirale u F1 potomstvu. Uočena varijabilnost je najverovatnije posledica poliploidne prirode i interspecijskog porekla šljive. Neki od sejanaca su prvi put stupili na rod u trećoj godini posle sadnje, dok je polovina sejanaca prvi rod imala tek u petoj godini. Ispitivanje vremena zrenja kod potomstva je pokazalo da je ova osobina pod jačim uticajem ženskog roditelja, sorte Kyustendilska Sinya Sliva. Vreme zrenja kod više od polovine hibrida bilo je u septembru. Kod 2/3 ispitivanog potomstva, masa ploda je bila u srednjem rasponu u odnosu na roditeljske sorte. Kod 1/3 hibrida plodovi su bili manji nego kod roditeljskih sorti. Plodovi sejanaca u F1 potomstvu su se odlikovali visokim sadržajem suvih materija. Ispitivanje ukusa plodova potvrđuje regresivni tip nasleđivanja, i samo kod 9,78% hibrida plodovi su bili vrlo dobrog ukusa.
Ključne reči: šljiva, hibridizacija, hibridni sejanci, nasleđivanje
Naslov: Ispitivanje stonih sorti šljive na području Beograda
Autori: Dragan Milatović, Dejan Đurović, Gordan Zec
Preuzmite: PDF
Rezime: U periodu 2008-2010. godine na Oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda ispitivano je 11 sorti evropske šljive i pet sorti japanske šljive radi izbora najboljih stonih sorti pogodnih za gajenje na području Beograda. Proučavane su sledeće osobine: vreme cvetanja i zrenja, rodnost, fizičke, hemijske i organoleptičke osobine ploda. Od evropskih šljiva najbolje osobine pokazale su sorte Čačanska rana, Čačanska lepotica i President, a od japanskih šljiva T.C. Sun i Angeleno.
Ključne reči: Prunus domestica, Prunus salicina, cvetanje, rodnost, kvalitet ploda
Naslov: Autohtone sorte šljive u Gornjem Polimlju
Autori: Vučeta Jaćimović, Djina Božović, Biljana Lazović, Mirjana Adakalić, Stoja Ljutica
Preuzmite: PDF
Rezime: U periodu od 2007. do 2010. godine izvršeno je proučavanje autohtonih sorti šljive na području Gornjeg Polimlja. Tokom realizacije rada na projektu „Razvojna mreža Jugoistočne Evrope za biljne genetičke resurse“ radna grupa za voće i vinovu lozu obišla je teritoriju ovog područja i inventarisala veći broj autohtonih sorti šljive. U ovom radu su prikazani rezultati četvorogodišnjih ispitivanja 10 autohtonih, rakijskih sorti šljive i jednog klona sorte Požegače sa područja Gornjeg Polimlja. Cilj ovog rada je da ukaže koje autohtone sorte, zbog svojih biološko-privrednih osobina, zaslužuju pažnju za gajenje u većem obimu. Sorta Crvena durgulja zbog ranog zrenja i krupnoće ploda može biti interesantna za stonu upotrebu, a kvalitet ploda sorti Zorićka, Drenovka i Dronga preporučuje ove sorte za preradu u raznovrsne proizvode.
Ključne reči: šljiva, autohtone sorte, osobine, Gornje Polimlje
Naslov: Pomološko-tehnološke osobine sorti šljive u severnoj Crnoj Gori
Autori: Djina Božović, Vučeta Jaćimović
Preuzmite: PDF
Rezime: U radu su prikazani dvogodišnji rezultati proučavanja pomološko-tehnoloških osobina 10 sorti šljive u agroekološkim uslovima severne Crne Gore. Predmet istraživanja su bile sledeće sorte: Čačanska rana, California Blue, Valerija, Čačanska lepotica, Čačanska najbolja, Stanley, Čačanska rodna, Valjevka, Požegača i Anna Späth. Za sve sorte su izvršena fenološka osmatranja i morfometrija ploda i koštice. Od hemijskih osobina ploda utvrđen je sadržaj suve materije, ukupnih šećera, ukupnih kiselina, celuloze i mineralnih materija. Cilj rada je bio da se najbolje sorte preporuče za komercijalno gajenje u ovom delu Crne Gore. Na dobro osunčanim padinama okolnih brda ispitivane sorte su odličnog kvaliteta. Od ranih sorti najbolje uspeva Čačanska rana, od srednje ranih Čačanska lepotica, a od poznih Stanley, Čačanska rodna i Valjevka.
Ključne reči: šljiva, sorta, osobine, severna Crna Gora
Naslov: Produktivne i pomološko-tehnološke osobine plodova sorti šljiva u sistemu guste sadnje
Autori: Rade Miletić, Jelena Luković, Svetlana M. Paunović, Žaklina Karaklajić-Stajić
Preuzmite: PDF
Rezime: Ispitivanja produktivnih i pomološko-tehnoloških osobina sorti šljive u sistemu guste sadnje obavljena su u Institutu za voćarstvo u Čačku, u periodu od 2007. do 2010. godine. Ogledom su obuhvaćene dve sorte šljive: Čačanska rodna i Stanley. Odabrane sorte gajene su u pet tretmana guste sadnje: I tretman 4,0 x 1,0 m (2.500 stabala/ha); II tretman 4,0 x 1,5 m (1.666,6 stabala/ha); III tretman 4,0 x 2,0 m (1.250 stabala/ha); IV tretman 5,0 x 3,0 m (666,6 stabala/ha) i V tretman (kontrola) 5,0 x 4,0 m (500 stabala/ha). U tretmanima I, II i III primenom odgovarajućih pomotehničkih mera, formiran je modifikovani uzgojni oblik vretenasti žbun, sa izmenama u rasporedu, položaju i broju skeletnih grana od osnove prema vrhu krune. Dobijeni rezultati kod sorte Čačanska rodna se nisu značajno razlikovali između tretmana u pogledu krupnoće i mase plodova i koštica, sadržaja mezokarpa, mase i dužine peteljki, kao i sadržaja ukupno rastvorljivih materija. Najveći prinosi po stablu i jedinici površine zabeleženi su pri gustini sadnje 4,0 x 1,0 m (4,59 kg i 11,5 t, resp.), a najmanji pri gustini sadnje 5,0 x 4,0 m (2,76 kg i 1,48 t, resp.). Kod sorte Stanley značajne razlike ispoljene su u krupnoći plodova i koštice, sadržaju mezokarpa, masi peteljki i sadržaju ukupnih rastvorljivih materija. Najveći prinosi po stablu i jedinici površine ispoljeni su pri gustini sadnje 4,0 x 2,0 m (8,04 kg i 7,56 t, resp.), a najmanji prinosi pri gustini sadnje 5,0 x 3,0 m, (4,33 kg i 2,89 t, resp.)
Ključne reči: šljiva, gustina sadnje, sorta, plod, prinos
Naslov: Morfološke osobine slabo bujnih selekcija magrive (Prunus mahaleb L.)
Autori: Morfološke osobine slabo bujnih selekcija magrive (Prunus mahaleb L.)
Preuzmite: PDF
Rezime: Magriva (Prunus mahaleb L.) je najbolja generativna podloga za trešnju i višnju na alkalnim zemljištima Vojvodine. Berba trešnje na ovoj podlozi zahteva veliko angažovanje radne snage zbog velikih dimenzija stabala i sitnih plodova pa se nameće potreba za korišćenjem podloga manje bujnosti. Iz prirodnih populacija sa teritorije Vojvodine odabrano je više genotipova magrive na osnovu bujnosti i zdravstvenog stanja. Na oglednom dobru na Rimskim Šančevima posejano je seme prikupljeno sa odabranih genotipova i po jedan sejanac prosečne visine je dalje vegetativno umnožen kalemljenjem. Tako su dobijena matična stabla sedam genotipova od kojih G4 i G6 imaju za oko 40% manju bujnost od magrive standardnog rasta pa bi se mogli koristiti kao vegetativna podloga ili interpodloga za trešnju i višnju. Ova dva genotipa imaju ugao grananja veći od 60°, sitne plodove i koštice. Dalji rad bi uključio ispitivanje bujnosti i homogenosti sejanaca dobijenih sa odabranih genotipova i njihove pogodnosti kao vegetativnih ili generativnih podloga za sorte trešnje i višnje.
Ključne reči: magriva (Prunus mahaleb L.), matična stabla, sejanci, podloge, bujnost