slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: FILINA NOVA RANA SORTA BRESKVE

Autori: Argir Zhivondov

Preuzmite: PDF

Rezime: Nova sorta Filina je prva sorta stvorena u okviru novog programa oplemenjivanja čiji je cilj bio unapređenje proizvodnje breskve u Bugarskoj. Nastala je ukrštanjem između sorti July Lady x Maycrest koje je sprovedeno 1991. godine u Institutu za voćarstvo, Plovdi, a za sortu je priznata 2008. godine. Spada u grupu veoma ranih sorti sa vremenom zrenja krajem juna, 3 do 4 dana posle sorte Maycrest. Plodovi su veoma krupni 69,5 x 73,0 x 68,1 mm, sa prosečnom masom 181 g. Pokožica ploda je tamno crvene boje, pokrivena finim maljama. Meso ploda je homogene strukture, fine teksture, žute boje, slatko, veoma sočno i dobrog ukusa. Masa ploda sorte Filina je značajno veća od mase ploda standardne sorte Maycrest. Jedna od najvećih prednosti ove sorte su veoma dobre senzorne karakteristike, koje je čine posebno pogodnom za svežu upotrebu. Cilj ovog istraživanja je bio pomološka i ekonomska evaluacija novostvorene sorte breskve Filina.

Ključne reči: Prunus persica, oplemenjivanje, nova sorta


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: Pomološke osobine sorti trešnje u beogradskom Podunavlju

Autori: Dragan Milatović, Dejan Đurović

Preuzmite: PDF

Rezime: Pomološke osobine 12 sorti trešnje različitog vremena zrenja proučavane su na Oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda u periodu od pet godina (2005-2009). Cilj rada je bio izbor najboljih sorti za komercijalno gajenje. Ispitivane sorte prosečno su sazrevale od 12. maja do 18. juna. Po dobroj rodnosti ističu se sorte Van, Rani Van kompakt, Lapins, Stela, Bing i Droganova žuta, dok su najmanju rodnost imale Merčant, Samit i Birla. Najkrupniji plod imala je sorta Vega (9,2 g), a najsitniji Primavera (4,0 g). Sadržaj rastvorljive suve materije kretao se od 12,7% (Primavera) do 18,2% (Droganova žuta) i bio je u korelaciji sa vremenom zrenja. Najveću organoleptičku ocenu za kvalitet ploda dobile su sorte Bing i Samit. Od ranih sorti najbolje osobine pokazale su Birla i Suvenir, od srednje poznih Van, Samit i Vega, a od poznih sorti Bing i Lapins.

Ključne reči: trešnja, sorta, vreme zrenja, rodnost, osobine ploda


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: GERGANA PRVA BUGARSKA SORTA NEKTARINE

Autori: Argir Zhivondov

Preuzmite: PDF

Rezime: Sorta Gergana je stvorena u Institutu za voćarstvo u Plovdivu 1992. godine, a nastala je ukrštanjem sorti Golden Grand x Aurelio Grand. Trenutno se sorta nalazi u postupku priznavanja. Sazreva rano, 25 dana pre sorte Indenpedence i 10 dana posle sorte Aurelio Grand. Plodovi su veliki (122.45 g) i po masi su za približno 20 g teži od plodova sorte Aurelio Grand. Pokožica ploda je tanka, hrskava, polu-slobodna, intenzivno crvene boje čitavom površinom. Meso ploda je žuto, fine teksture, sočno, prijatnog slatkokiselog ukusa. Sorta Gergana je prva Bugarska sorta nektarine s obzirom da do sada u Bugarskoj nije registrovana nijedna sorta nektarine. Cilj ovog istraživanja je bio pomološka i ekonomska evaluacija ove sorte.

Ključne reči: Prunus persica var. nectarina, oplemenjivanje, nova sorta


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: Prunus persica var. nectarina, oplemenjivanje, nova sorta

Autori: Dragan Milatović, Dragan Nikolić, Dejan Đurović

Preuzmite: PDF

Rezime: Kod 15 sorti nektarine u periodu od tri godine su proučavane sledeće osobine: gustina cvetova, tj. broj cvetova po 1 m dužine mešovite rodne grančice, početno i konačno zametanje plodova pri slobodnom oprašivanju i prinos po 1 m dužine grančice. Za navedene osobine izračunati su koeficijenti heritabilnosti, kao i koeficijenti korelacije. Značajne razlike između sorti nektarine utvrđene su za sve proučavane osobine. Najmanju varijabilnost ispoljili su početno zametanje i gustina cvetova, zatim konačno zametanje, dok je najviše varirao prinos. Relativno visoka vrednost koeficijenta heritabilnosti ustanovljena je samo za gustinu cvetova. Značajni koeficijenti korelacije utvrđeni su između početnog i konačnog zametanja plodova, gustine cvetova i prinosa, kao i konačnog zametanja i prinosa. U područjima u kojima postoji veći rizik od pojave mrazeva treba gajiti sorte koje se odlikuju većom gustinom cvetova i većim zametanjem plodova, jer one mogu omogućiti veću i redovniju rodnost. Istovremeno, za postizanje dobrog kvaliteta plodova ove sorte zahtevaju intenzivniju rezidbu i proređivanje plodova.

Ključne reči: nektarina, gustina cvetova, zametanje plodova, prinos, heritabilnost, korelacije


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: Pomološka i antioksidativna svojstva sorti crvene ribizle (Ribes rubrum L.)

Autori: Jasminka Milivojević, Mihailo Nikolić, Jelena Bogdanović Pristov, Vuk Maksimović

Preuzmite: PDF

Rezime: Rad prikazuje rezultate trogodišnjih ispitivanja pomoloških osobina i antioksidativnog kapaciteta ploda kod tri sorte crvene ribizle (Industrija, Rondom i Versajska crvena). Ustanovljene su značajno niže vrednosti mase grozda (4,73 g), dužine grozda (6,85 cm), broja bobica u grozdu (9,1) i mase bobice (0,60 g) kod sorte Industrija, dok u pogledu hemijskog sastava ploda, odnosno sadržaja ukupnih prostih šećera (208,7 mg g-1) i ukupnih kiselina (0,45 mg g-1), ova sorta je pokazala superiornost. Rezultati sadržaja individualnih fenolnih jedinjenja (flavonola i elaginske kiseline) ukazuju da je sorta Versajska crvena ispoljila najviše prosečne vrednosti sadržaja miricetina (1,28 µg g-1), kvercetina (3,14 µg g-1) i elaginske kiseline (6,02 µg g-1), ali istovremeno i najniži prosečni sadržaj ukupnih fenola (0,82 mg GA g-1). Niska korelaciona zavisnost registrovana između sadržaja ukupnih fenola i antioksidativnog kapaciteta ploda kod ove sorte, pri čemu koeficijent korelacije nije bio statistički značajan, ukazuje na činjenicu da su određena jedinjenja imala različit doprinos u ispoljenoj antioksidativnoj aktivnosti. Međutim, kod sorte Industrija se zapaža suprotna tendencija, odnosno najviše vrednosti sadržaja ukupnih fenola (1,70 mg GA g-1) i antioksidativnog kapaciteta ploda (2,13 mg ask g-1) su registrovane u plodovima ove sorte, kao i statistički značajna korelaciona zavisnost između pomenutih parametara (r = 0,71).

Ključne reči: crvena ribizla, sorta, kvalitet ploda, antioksidativni kapacitet


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: Osetljivost sorti trešnje prema pucanju ploda

Autori: Dragan Milatović, Dejan Đurović

Preuzmite: PDF

Rezime: U periodu od tri godine kod 17 sorti trešnje proučavana je osetljivost prema pucanju ploda, koja je određivana na osnovu indeksa pucanja. Između ispitivanih sorti utvrđene su značajne razlike u pogledu mase ploda, sadržaja rastvorljive suve materije i indeksa pucanja ploda. Razlike su takođe utvrđene i između godina ispitivanja, kao i termina berbe. Najveću osetljivost prema pucanju ploda pokazale su sorte Lionska rana, Primavera, Bing i Merčant, dok su najmanje osetljive bile sorte Sju i Čarna. Korelacije između indeksa pucanja, mase ploda i sadržaja suve materije su bile slabe između sorti, ali vrlo jake između termina berbe.

Ključne reči: Prunus avium L., indeks pucanja, masa ploda, rastvorljiva suva materija, termin berbe


slika_stranice_iz_casopisa_vocarstvo

Naslov: Uticaj temperatura na formiranje kalusa pri različitim varijantama stratifikovanja oraha

Autori: Svetlana M. Paunović, Milisav Mitrović, Rade Miletić

Preuzmite: PDF

Rezime: Ispitivan je uticaj različitih varijanti stratifikovanja na početak formiranja kalusa kod pet sorti i selekcija oraha: Šeinovo, Ovčar, Elit, G-139 i G-286. Temperature stratifikale od 28-29 °C tokom 2004. godine inicarale su raniji početak formiranja kalusa u odnosu na temperature od 26-28 °C tokom 2003. godine u svim varijantama stratifikovanja. Kalusiranje je prvo nastupilo kod varijante sa parafinisanjem plemke i spojnog mesta, stratifikovane strugotinom do spojnog mesta i prekrivene polietilenskom folijom. Zatim kod varijante sa parafinisanjem plemke i spojnog mesta, stratifikovane strugotinom do vrha plemke. Najkasniji početak kalusiranja nastupio je kod varijante bez parafinisanja kalemova potpuno prekrivene četinarskom strugotinom tj. do vrha plemke. Posmatrano po sortama i selekcijama, kalus se najpre pojavio kod sorte Šeinovo, selekcija Ovčar i G-286, a kasnije kod selekcija G-139 i Elit.

Ključne reči: orah, sorta i selekcija, kalemljenje, stratifikovanje, kalus